Flora i fauna

Flora

Blaga klima otoka Lošinja odražava se u velikom bogastvu biljnih vrsta. Prema istraživanjima identificirano je oko 1100 biljnih vrsta, od kojih autohtonoj flori pripada 939 vrsta. Od toga se 230 vrsta ubraja u ljekovito bilje. Oko 80 vrsta, uglavnom egzotičnih biljaka, donešeno je iz drugih krajeva svijeta. Donijeli su ih lošinjski kapetani i pomorci tijekom svojih putovanja i zasadili ih u vrtovima oko svojih kuća. Zbog karakteristične klime ovdje uspjevaju nasadi koji pripadaju južnodalmatinskom i sicilijanskom biljnom svijetu. Ovdje uspjevaju agave, meksički kaktusi (opuntia), palme, magnolije, mirte, pistacije, mimoze, smokve iz Indije (karmus-nassarah), limun, naranča i mandarine (dovezene iz Vijetnama u Palermo, a onda u Mali Lošinj).

Zahvaljujući inicijativi dalekovidnih ljudi, među kojima se isticao prof. Ambroz Haračić, krajem XIX. stoljeća pošumljene su velike površine otočnog kamenjara oko Malog i Velog Lošinja, gdje se sada ističu guste borove šume.

Guste borove šume Malog Lošinja postale su zeleni pojas koji mjesto i luku štiti od bure. Na predjelu Čikata šume su se postepeno pretvorile u perivoj. Danas je gusta borova šuma Lošinja simbol otoka i neprocjenjiva vrijednost za njegov turistički razvoj. Predjel Čikat proglašen je park šumom.

Veliku vrijednost ima i poznati perivoj u Velom Lošinju koji je dao podići nadvojvoda Karlo Stefan Habsburški, gdje se nalazi oko 200 vrsta različitog drveća iz cijelog svijeta.

Vegetacija je na otočju bujna u sva četiri godišnja doba. Prema istraživanjima prof. A. Haračića stanje vegetacije poboljšava klimu. Kulminacija vegetacije je u svibnju kad cvate najviše bilja. Najljepši mjeseci na Lošinju su od ožujka do svibnja, zbog ugodne i blage temperature zraka, bogastva bujanja vegetacije i ispunjenosti zraka aromatičnim mirisima.

Fauna

Značajno je da na lošinjskoj otočnoj skupini nema zmija otrovnica, iako ima neotrovnih zmija i guštera. Otok Lošinj dom je macaklina, guštera iz porodice gekona. Macaklini su ugrožena, zakonom zaštićena vrsta, te je njihovo uništavanje protuzakonito i kažnjivo. Na otoku ima sitne divljači: zečeva, divljih kunića, kune bjelice, dok su krupnije životinje: jeleni lopatari i mufloni naseljeni na južnom dijelu otoka Cresa. Od pernate divljači ima mnogo jarebica, kamenjarki, šljuka i naseljenih fazana, a od ptica grabljivica ovdje žive: jastreb, kobac, sokol, te bjeloglavi sup koji je zbog malog broja očuvanih primjeraka zakonom zaštićen.

Od domaćih životinja najrasprostranjenije su ovce koje pružaju idiličnu sliku na otočnom kamenjaru sjevernog dijela otoka Lošinja.

Zbog izrazite razvedenosti more koje oplakuje obalu otočja bogato je biljnim i životinjskim svijetom. Neprekidna strujanja mora među uvalama i uvalicama daju moru izrazitu bistrinu i jasnoću, čistoću i prozirnost. U našem moru živi 95 vrsta riba, 71 vrsta desetonožnih rakova, školjki, puževa, razne vrste morskih cvjetnica i bodljikaša.

Dupini su česti posjetioci ovoga područja, razigrani i spremni za kontakt s čovjekom, za razliku od nekih akvatorija susjednih zemalja gdje su u potpunosti nestali. Oni su izvanredni biološki pokazatelji stanja okoliša u kojem žive.